EVO KADA POMJERAMO KAZALJKE: Uskoro počinje LETNO RAČUNANJE VREMENA, budite spremni!


Pomjeranje sata 2023. će ostati po istim principima kao i godinama za nama. Dakle, ljetno i zimsko računanje vremena u BiH će ostati i ove godine, baš kao i širom našeg kontinenta.

Pomeranje sata 2023. godine u BiH će biti dva puta – na proljeće i na jesen. Tako ćemo preći na ljetnje računanje vremena i vratiti se na zimsko. Iako je Evropska Unija još prije nekoliko godina najavila da će se odustati od ove prakse, to se nije dogodilo.

Velika većina Evropljana je glasala za ukidanje promjene vremena, ali od tada birokrate iz EU nisu ništa uspjele da se dogovore pa je preporučeno zemljama da same donesu odluku u skladu sa svojim interesima.


Inače, promjena vremena, ili pomjeranje kazaljki je svake godine u isto vrijeme – posljednjeg vikenda u martu i posljednjeg vikenda u oktobru. Dakle, kada se mijenja vrijeme 2023. godine? Baš tada:

655815-sat-ff

foto: Profimedia

Ljetno računanje vremena 2023.

Ljetno računanje vremena 2023. počinje u nedjelju 26. marta. Tada ćemo u noći između subote i nedjelje kazaljke pomeriti za sat unaprijed, odnosno sa 2 na 3 sata. Te noći ćemo spavati sat vremena manje, ali će dan biti duži. Dakle, od 26. marta 2023. izlazak i zalazak Sunca će biti sat vremena kasnije.

Zimsko računanje vremena 2023.

Zimsko računanje vremena 2023. počinje 29. oktobra kada se kazaljka na satu vraća sat vremena unazad, odnosno sa 3 na 2 sata u noći između subote (28. oktobra) i nedjelje.

Promjena vremena 2023.


Promena vremena je prvi put predložena još u 18. vijeku, kada su ljudi ustajali značajno ranije pa se tada zaključilo da će se tako uštedjeti na energiji. Recimo, prvi je Bendžamin Frenklin shvatio da bi ova praksa doprinijela manjoj potrošnji svijeća.

I mnogi su se složili sa njim a ideja je konačno realizovana u Evropi ali i nekim drugim zemljama tek za vrijeme Prvog svjetskog rata. Tako se uštedjelo na energemtima.

Njemačka je prva uvela pomjeranje kazaljki 1916. godine.

Ova praksa je napuštena poslije rata, ali su joj se zemlje vratile tokom sedamdesetih za vreme krize sa energentima. I od tada je ostala poprilično problematična, pošto ne samo što je veliko pitanje da li štedi energente već izaziva i druge negativne efekte na ljude, životinje i proces proizvodnje. Uočeno je povećanje depresije kod ljudi, problema sa metabolizmom i opštim zdravstvenim stanjem.

Takođe, od tada su se naše navike promijenile, pa promjenom vremena i zimskim računanjem vremena zapravo radimo suprotno pa gubimo sat vremena dnevnog svjetla popodne, da bismo ga dobili ujutru kada većina nas zapravo spava.