SLUŽBENI Beograd prihvatio je danas poziv specijalnog predstavnika EU-a za pregovore Srbije i Kosova Miroslava Lajčaka za nastavak dijaloga s Prištinom u Bruxellesu za dva dana.
To je potvrdio direktor Ureda Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković nakon što su se on i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić danas odvojeno sastali s Lajčakom.
Slovački diplomat prethodno je prošlog tjedna posjetio Prištinu u namjeri da ubrza dijalog dviju strana o normalizaciji odnosa koji je u krizi dulje od godinu dana. Napetosti su naročito eskalirale nakon nedavnog oružanog sukoba skupine naoružanih Srba s kosovskom policijom u kojima je ubijen jedan kosovski policajac i trojica srpskih napadača.
Beograd kategorički odbija priznanje
Kamen spoticanja za Beograd je odbijanje Prištine da formira Zajednicu srpskih općina, što je kao obavezu prihvatila sporazumom pod pokroviteljstvom EU-a u travnju 2013. godine.
Priština, pak, inzistira da Srbija potpiše europski plan za Kosovo iz veljače i aneks usuglašen u ožujku u Ohridu, te da Kosovo prizna i de facto i de iure. Službeni Beograd kategorički odbija priznanje, kako on tumači, “samoproglašene neovisnosti”.
U današnjem priopćenju poslije sastanka s Lajčakom Vučić je istaknuo da je Srbija “uvijek spremna na poštivanje svega potpisanog i dogovorenog” s Kosovom, inzistirajući na formiranju Zajednice srpskih općina kao preduvjeta za “kompromisni nastavak” normalizacije odnosa.
Srbija dobila loše ocjene u ključnim poglavljima
Objema stranama Bruxelles nameće normalizaciju odnosa kao preduvjet za napredak u procesu eurointegracija. Istodobno, zamjenica šefa Delegacije EU-a u Srbiji Plamena Halačeva ocijenila je danas da je Izvješće Europske komisije o Srbiji za 2023. “i pozitivno i negativno”.
Srbija je u godišnjem izvješću EK-a dobila loše ocjene u ključnim poglavljima 23 i 24 o vladavini prava, istaknuta je važnost normalizacije odnosa s Kosovom, te naglašeno da Beograd nije uveo sankcije Rusiji, uz zabrinutost što i dalje traju politički i ekonomski utjecaji na medije.
Ona je međutim upozorila da su se podjele u srpskom društvu produbile nakon masovnih ubojstava u svibnju, posebno poslije tragedije u osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”, u kojoj je učenik ubio domara škole i svoje školske kolege.