Hashimotova bolest (Hashimoto tireoiditis) je autoimuna bolest u kojoj dolazi do uništenja tkiva štitnjače kao posljedica infiltracije limfocitima. Uzrokuje ga povećana razina titra antitijela protiv peroksidaze štitnjače (anti TPO) i tireoglobulina (anti Tg). Zbog toga dolazi do promjena u metabolizmu i razini hormona štitnjače, što dovodi do nespecificiranih fizičkih i psihičkih simptoma.

Istraživanja sugeriraju da upala može biti pokretački čimbenik cijelog spektra simptoma Hashimotove bolesti. Ujedno pokazuju da prestanak konzumacije određenih namirnica, uzimanje dodataka prehrani i promjena načina života mogu značajno poboljšati simptome i kvalitetu života. Kako je upala često povezana s prehranom, pretpostavlja se da promjena prehrambenih navika i načina života može usporiti ili spriječiti oštećenje štitnjače uzrokovano povišenom razinom antitijela štitnjače te smanjiti rizik razvoja drugih autoimunih stanja, visokog krvnog tlaka, pretilosti i dijabetesa. No, treba istaknuti da nefarmakološke mjere mogu biti samo nadopuna konvencionalnom liječenju kako bi bolest bila pod kontrolom.

Dijetoterapija Hashimotove bolesti se temelji na pravilnoj prehrani i regulaciji imunosnog sustava protuupalnim načinom prehrane. No, kako ne postoji specifična prehrana koja bi pomogla svim oboljelima, u prilagodbi prehrane je potreban personaliziran nutricionistički pristup.

U nastavku donosimo neke nutricionističke savjete temeljene na znanstvenim dokazima, a koji pomažu u liječenju Hashimotove bolesti s hipotireozom.

Mnoge osobe koje imaju hipotireozu ujedno imaju pojačanu osjetljivost na određenu hranu, posebno na gluten.

Mnoga istraživanja pokazuju da osobe s Hashimotovom bolešću imaju veću vjerojatnost da će imati celijakiju nego opća populacija. U skladu s tim, stručnjaci preporučuju da se svi kojima je dijagnosticirana Hashimotova bolest pregledaju i na celijakiju. Štoviše, neki dokazi upućuju na to da prehrana bez glutena i žitarica može biti od koristi osobama s Hashimoto tireoiditisom. No, trenutačno ne postoji istraživanje koje bi preporučilo ovu vrstu prehrane osobama s hipotireozom, osim onima koji paralelno imaju dijagnosticiranu i celijakiju.

Mnogi pacijenti koji su isprobali bezglutensku prehranu prijavili su poboljšanje u probavi, raspoloženju, razini energije i redukciji težine. Ako slijedite dijetu bez glutena, potrebno je izbjegavati sve proizvode od pšenice, ječma i raži.

Prehrana bez žitarica je restriktivnija od bezglutenske prehrane, jer je u tom slučaju zabranjen unos svih vrsta žitarica. Iako ova prehrana vjerojatno ima svoje prednosti, potrebno je više istraživanja koja bi to potvrdila.

Autoimuni Paleo protokol (AIP) je namijenjen osobama s autoimunim bolestima. Predstavlja prehranu najsličniju prehrani naših najranijih predaka, s naglaskom na cjelovitoj, neprerađenoj hrani.

AIP je eliminacijska dijeta, što znači da uključuje ne jedenje određene hrane tijekom nekoliko tjedana, i u isto vrijeme bilježenje svih učinaka na zdravlje. S obzirom da se radi o eliminacijskoj dijeti, trebao bi ga propisati i nadzirati iskusan zdravstveni radnik.

Istraživači su opisali AIP dijetu kao proširenje paleo prehrane u sklopu koje osoba obično jede nemasne proteine, povrće, voće, orašaste plodove i sjemenke.

AIP dijeta se fokusira na hranu bogatu vitaminima i drugim hranjivim tvarima. Osoba koja slijedi ovaj tip prehrane neće jesti ništa s dodatkom šećera ili drugih aditiva koji mogu izazvati autoimuni odgovor. Ovog načina prehrane trebalo bi se striktno pridržavati nekoliko tjedana, a zatim polako ponovno uvesti eliminirane namirnice i pažljivo bilježiti svaku reakciju. Reakcija, kao što je jačanje simptoma, može ukazivati na to da bi trebali dugoročno isključiti tu hranu.

Cilj autoimunog Paleo protokola je smanjiti unos proupalnih namirnica (onih koje podržavaju upalni proces) i razvoj oštećenja u crijevima pa u tom smislu osoba koja slijedi AIP dijetu uklanja iz prehrane potencijalno štetnu hranu poput žitarica, mliječnih proizvoda, velebilja, dodanog šećera, kave, mahunarki, jaja, alkohola, orašastih plodova, sjemenki, rafiniranih šećera, ulja i aditiva u hrani. S druge strane, može jesti bilo koje povrće, osim onog iz obitelji velebilja (povrće poput rajčice, krumpira, paprike i patlidžana), visokokvalitetne morske plodove bogate omega-3 masnim kiselinama, fermentiranu hranu, nemasno meso i jetru, male količine voća, ulja (kao što su maslinovo, kokosovo i avokadovo ulje). Općenito, dijeta se fokusira na cjelovitu hranu i hranu koja ne sadrži aditive poput šećera.

Intolerancija na laktozu je učestala u osoba s Hashimotovom bolešću. U jednom istraživanju na 83 žene, njih čak 75,9 posto je imalo dijagnosticiranu intoleranciju na laktozu.

Ukoliko sumnjate na intoleranciju na laktozu, izbacivanje mliječnih proizvoda iz prehrane može pomoći ublažavanju probavnih problema, a u manjoj mjeri i funkciji štitnjače te apsorpciji propisanih lijekova.

Ne zaboravite da je svatko jedinstven, tako da ovaj način prehrane neće djelovati na svakoga isto, jer, na primjer, neke osobe s Hashimotovom bolešću odlično toleriraju mliječne proizvode.

Glikemijski indeks je mjera očekivanog porasta razine glukoze u krvi nakon konzumacije pojedine namirnice u odnosu na referentnu vrijednost. Temeljem toga razlikujemo namirnice s visokim i niskim glikemijskim indeksom.

Preferira se konzumacija hrane s niskim glikemijskim indeksom, tj. hrane koja dovodi do sporog otpuštanja glukoze, odnosno blažeg porasta njezine razine u krvi. Ovakav odabir hrane koriste i osobe s dijabetesom tipa 2, a može biti korisna i za smanjenje rizika od srčanih bolesti i smanjenje tjelesne težine.

Ako se želi izbjeći nagli porast razine šećera u krvi, poželjno je konzumirati:

• manje namirnica s visokim glikemijskim indeksom (npr. bijeli kruh, krumpir, bijela riža…)
• manje jela koja sadrže rafinirani šećer (zaslađeni napitci, kolači, keksi, slatkiši, peciva…)
• više voća, povrća, mahunarki bez škroba, žitarica, orašastih plodova i dr.

Za one koji ne žele ili se ne mogu fokusirati na izbacivanje određenih vrsta hrane, odabir nutritivno bogatih namirnica može biti najbolja opcija.

Prehrana bogata nutrijentima uključuje različite cjelovite namirnice – raznobojno voće i povrće, zdrave masti, proteine i vlaknaste ugljikohidrate. Neki od primjera takvih namirnica su:

• lisnato povrće, kao što su kelj i špinat
• masna riba, poput lososa
• raznoliko raznobojno povrće – prokulice, brokula, mrkva, repa, crvena, žuta i narančasta paprika
• voće, uključujući bobičasto voće, jabuke i banane
• zdrave masnoće – avokado i orasi
• nemasni proteini – tofu, jaja, orašasti plodovi, grah i riba
• vlaknasta hrana – grah i mahunarke.

Konzumiranje ove hrane ostavit će manje mjesta za unos procesiranih i rafiniranih namirnica punih dodanog šećera. Navedene namirnice bogate su antioksidansima i imaju protuupalne karakteristike. Također se potiče unos protuupalnih začina kao što su đumbir, češnjak i kurkuma.

​HRANA KOJU TREBA IZBJEGAVATI

* dodani šećeri i slatkiši: gazirana pića, energetska pića, kolači, sladoledi, peciva, kolačići, slatkiši, slatke žitarice, stolni šećer itd.
* brza hrana i pržena hrana: pomfrit, hrenovke, pržena piletina itd.
* rafinirane žitarice: bijela tjestenina, bijeli kruh, tortilje od bijelog brašna, baget itd.
* visoko obrađena hrana i meso: smrznuta gotova hrana, margarin, slanina, kobasice itd.
* žitarice i namirnice koje sadrže gluten: pšenica, ječam, raž, krekeri, kruh itd.

Neka istraživanja pokazuju da određene dijete s niskim udjelom ugljikohidrata mogu pomoći u smanjenju tjelesne težine i razine antitijela štitnjače kod osoba s Hashimotovom bolešću.

Ove posebne dijete osiguravaju 12-15 posto dnevnih kalorija iz ugljikohidrata i ograničavaju goitrogenu hranu. Goitrogeni su tvari koje se nalaze u povrću iz roda Crucifera ili križarica (uključuje brokulu, cvjetaču, kupus, kelj i drugo zeleno, lisnato povrće) i proizvodima od soje, a mogu ometati proizvodnju hormona štitnjače. Ipak, povrće križarica vrlo je hranjivo, a kuhanjem se smanjuje njihova goitrogena aktivnost. Stoga je malo vjerojatno da ometaju rad štitnjače osim ako se ne jedu u iznimno velikoj količini.

Neki dokazi sugeriraju da soja također šteti funkciji štitnjače, tako da mnogi ljudi s Hashimotom odlučuju izbjegavati proizvode od soje. No, za konkretnije zaključke je potrebno više istraživanja.

Neki dodaci prehrani mogu pomoći ublažiti upalni proces u Hashimotovoj bolesti. Njihov unos se potiče i zato jer osobe s HB-om mogu imati nedostatak ovih važnih nutrijenata.

Korisni dodaci prehrani uključuju:

• Selen – Istraživanja pokazuju da uzimanje 200 mg selena dnevno može smanjiti razinu protuutijela protiv peroksidaze štitnjače (anti TPO) i poboljšati zdravlje u ljudi s Hashimotovom bolešću.
• Cink – Cink je esencijalni nutrijent bitan za funkciju štitnjače. Istraživanja pokazuju da uzimanje 30 mg cinka dnevno može poboljšati funkciju štitnjače u osoba s hipotireozom.
• Kurkumin – Istraživanja na životinjama i ljudima pokazuju snažna protuupalna i antioksidativna svojstva kurkume koja mogu pomoći zaštititi štitnjaču. Uz to, općenito se smatra da pomaže u liječenju autoimunih bolesti.
• Vitamin D – Osobe s Hashimotovom bolešću imaju značajno nižu razinu vitamina D od ostatka populacije.
• Vitamini B kompleksa – Osobe s Hashimotovom bolešću imaju nisku razinu vitamina B12. Uzimanje visokokvalitetnih vitamina B kompleksa podiže razinu vitamina B12 i drugih važnih vitamina B kompleksa.
• Magnezij – Niska razina ovog minerala povezuje se s povećanih rizikom razvoja Hashimotovog tireoiditisa i višom razinom tireoidnih protutijela. Ispravljanje nedostatka magnezija može poboljšati simptome u osoba s bolešću štitnjače.
• Željezo – osobe s Hashimotovom bolešću imaju veće šanse za razvoj anemije. Kako bi se izbjegao nedostatak željeza preporuča se unositi ga suplementima.

Dodaci prehrani poput ribljeg ulja, alfa-lipoične kiseline i N-acetilcisteina također mogu pomoći kod simptoma Hashimotove bolesti.

Oprezno s jodom! – Suplementiranje visokim dozama joda u odsustvu nedostatka joda može imati neželjene učinke u osoba koje boluju od hipotireoze. Stoga ne uzimajte dodatke joda na svoju ruku bez prethodnog savjetovanja s liječnikom