Tiroidna ili štitna žlеzdа je endokrina žlezda

Gušterača je žlijezda s unutarnjim i vanjskim izlučivanjem: s jedne strane, proizvodi enzime koji probavljaju hranu i izlučuje ih u lumen crijeva (vanjsko izlučivanje), dok s druge, izlučuje hormone koji sudjeluju u održavanju normalne razine šećera u krvi direktno u krv (unutarnje izlučivanje).

Najčešće bolesti gušterače su akutna i kronična upala.

Akutni pankreatitis očituje se naglom i jakom boli koja se širi iz “žličice” (epigastrija) u leđa, mučninom i povraćanjem, a u nekim slučajevima i povišenom temperaturom.

Kronični pankreatitis je progresivna upalna bolest koja dovodi do propadanja gušterače i njezinih funkcija, što se očituje u lošoj probavi i/ili lošoj iskorištenosti unesene hrane, a u tom slučaju doživotno pravilna prehrana veoma je važan dio liječenja, ne samo zbog prevencije pogoršanja bolesti, nego i zbog održavanja kvalitete života oboljelih. Najčešći simptomi kroničnog pankreatitisa su trajna ili ponavljajuća bol u trbuhu, često sa širenjem u lijevu lumbalnu regiju, mučnina, povraćanje, gubitak apetita, opstipacija i mršavljenje.

Alkoholna pića

Populacijska studija pokazala je da je gotovo 50 posto kroničnih upala gušterače uzrokovano konzumacijom alkohola. Važno je naglasiti da bolesnici kod kojih je alkohol povezan s razvojem kroničnog pankreatitisa imaju znatno više komplikacija i kraći životni vijek. Rizik se povezuje s učestalošću konzumiranja alkohola pa tako konzumacija više od pet pića na dan povećava rizik za više od tri puta.

Povišena tjelesna težina

Pretilost se smatra rizičnim čimbenikom za razvoj akutnog pankreatitisa, posebice ako je u kombinaciji s učestalom konzumacijom alkohola. Vodite računa o svojoj tjelesnoj masi. Zdrav način života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost neka budu vaša svakodnevica.

Šećerna bolest tipa 2

Nedavno provedene studije pokazale su da oboljeli od šećerne bolesti tipa 2 imaju povećan rizik od razvoja akutnog pankreatitisa. Rezultati studije provedene na Tajvanu pokazali su da bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2 imaju 1,95 puta veći rizik za pojavu akutnog pankreatitisa u odnosu na ostale oboljele. Alkoholizam i infekcija virusom hepatitisa C dodatni su rizik za tu skupinu bolesnika.

Šećeri

Istraživanja su pokazala da prehrana s visokim udjelom šećera može izazvati upalu gušterače. Znanstvenici su pokusnim životinjama davali hranu s visokim udjelom šećera (40 posto saharoze i 20 posto fruktoze) te su uočili blago oštećenje tkiva gušterače u tretiranoj grupi. Iako sam proces nastanka upale nije sasvim jasan, smatra se da visoka konzumacija šećera može izazvati upalu gušterače.

Masnoće

Kod prvog ili ponovljenog napada pankreatitisa oboljelima se preporučuje prehrana bez masnoće koja je postala standardna odrednica dijetoterapije upale gušterače, a temelji se na teoretskim pretpostavkama o utjecaju hrane s niskim postotkom masnoće na lučenje enzima gušterače.

Istraživanje objavljeno u časopisu Gut ističe kako dijeta s visokim udjelom masti (40 posto masti) tijekom četiri tjedna dvostruko povećava lučenje enzima gušterače u odnosu na dijetu s visokim udjelom ugljikohidrata i niskim udjelom masti (80 posto ugljikohidrata i 10 posto masti). Stoga se bolesnicima savjetuje izbjegavanje unosa masnoća (zasićenih i transmasnih kiselina), brze hrane, konzervirane hrane i gotovih industrijskih proizvoda, kao i alkoholna pića.

Osim toga, dobro je znati i to da svaki put kad posegnete za juhom iz vrećice, konzerviranim proizvodom, smrznutim gotovim jelima ili Vegetom, u svoj organizam unosite i znatne doze mononatrijeva glutamata (pojačivač okusa hrane). Istraživanja su pokazala da aditivi općenito mogu biti uzrokom oštećenja gušterače, pa tako i dugotrajno i kontinuirano uzimanje mononatrijeva glutamata.

U slučaju kroničnog pankreatitisa bolesnicima se savjetuje:

• unos 2000 do 2200 kcal te dijeta bogata ugljikohidratima i bjelančevinama, a umjerena u masnoćama (1,0-1,5 g/kg/24 h bjelančevina i 0,7-1g/kg/24 h masti)
• da najviše kalorija potječe iz ugljikohidrata kojima su bogate žitarice, voće, povrće i med; preporučeni izvori bjelančevina su nemasno meso, posni svježi sir, obrano mlijeko i riba; količinu masti potrebno je smanjiti, a najbolje je koristiti biljne masnoće (maslinovo ulje)
• povrće i voće jesti sirovo ili kuhano, a salatu pripremati s nekoliko kapi maslinova ulja i limunovim sokom
• izbjegavati jela sa zaprškom, jela s roštilja i prženje te prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom
• hranu uzimati u češćim, manjim obrocima (pet do šest obroka); obilniji obroci oboljelima često nisu ni privlačni jer bolje podnose manje obroke
• izbaciti pušenje i alkohol.

Oksidativni stres smatra se važnim čimbenikom u podlozi nastanka pankreatitisa, pogotovo kroničnog. Bolesnici s kroničnim pankreatitisom imaju nižu razinu serumskih antioksidansa i višu razinu markera za oksidacijski stres, a primijećen je i deficit vitamina i mineralnih tvari.

Hipokalcemija i hipomagnezijemija mogu se pojaviti već u prvim fazama akutnog pankreatitisa. Bolesnici s dugotrajnim i prekomjernim unosom alkohola mogu uz proteinsko-energetsku malnutriciju imati i deficit tiamina, folne kiseline, cinka, vitamina A, B12, D, E, K i karotena. Stoga se savjetuje uzimanje suplemenata poput selena, cinka, beta-karotena, vitamina C, vitamina E te metionina, za koje se pokazalo da utječu na poboljšanje kvalitete života oboljelih.

Vodite računa o unosu karotenoida

Istraživanja su pokazala da karotenoidi, posebno likopen, mogu ublažiti simptome upale gušterače i spriječiti ponavljanje epizoda napada, ali i zaštititi naše stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala. U vašem jelovniku neka budu što češće zastupljeni najbolji izvori karotena (špinat, blitva, mrkva, tikvice, kašica od marelica i breskve), odnosno likopena (oguljena rajčica).

Uživajte u jabukama i kruškama

Kvercetin, koji se prirodno nalazi u jabukama, kruškama, grožđu i luku, flavonoid je s protuupalnim i antioksidativnim svojstvima. Studija provedena na pokusnim životinjama pokazala je da oralna nadoknada kvercetina ima za posljedicu manje promjene u biokemijskim i histološkim parametrima koji upućuju na upalu gušterače. Drugim riječima, kvercetin može smanjiti upalu kod akutnog pankreatitisa zahvaljujući svojim antioksidacijskim svojstvima.

Osvježenje u zelenom i crnom čaju

Zeleni i crni čaj (Camellia sinensis) pokazali su učinkovitost u liječenju pankreatitisa kod životinjskih modela. Prehrana bogata ekstraktom crnog čaja dovela je do poboljšanja razine enzima amilaza i lipaza u pokusnih životinja s pankreatitisom koji je prethodno izazvan alkoholom. Kod pokusnih životinja, polifenoli iz zelenog čaja dovode do smanjenja promjena u gušterači izazvanih upalom.

Crno grožđe

Ekstrakt sjemenki crnoga grožđa ima antioksidativna i protuupalna svojstva te utječe na smanjenje simptoma kroničnog pankreatitisa. Sjemenke i kožica crnoga grožđa sadrže aktivne komponente – flavonoide (resveratrol), antocijane i proantocijanidine s dokazanim protuupalnim, antioksidacijskim i antimikrobnim učinkom.

Snaga malih borovnica

Borovnice sadrže visoku razinu polifenolnih spojeva pterostilbena, za koje je poznato da imaju antioksidativna i protuupalna svojstva. Borovnice su bogate karotenima i vitaminom C. Stoga, veselje s borovnicama, iako kratko ali slatko, počnite sokovima ili kao dodatak jogurtu.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje ima povoljan učinak na jetru i crijeva tako što aktivira kontrakciju žučnog mjehura, zbog čega pojačava peristaltiku tankog i debelog crijeva. Novija istraživanja dokazuju prisustvo fenola oleokantala koji čini oko 10 posto ukupnih fenolnih sastojaka. Oleokantal djeluje kao prirodno protuupalno sredstvo, a ima snagu i karakteristike koje u velikoj mjeri odgovaraju popularnim lijekovima protiv bolova.

Kod kroničnog pankreatitisa mogu se koristiti čajevi koji pomažu protiv nadimanja, npr. čaj od anisa, kima, komorača i metvice.

Anis (Pimpinella anisum L.) – Čaj od anisa djeluje protiv nadimanja, potiče lučenje žuči, smiruje grčevite boli smirujući živce i mišiće. U četvrt litre vode skuha se žličica anisa (20 g), procijedi i zasladi medom.

Sikavica (Silybum marianum) – Ljekovita svojstva sikavice poznata su od davnine. Upotrebljavala se još u doba Kristova rođenja, kada se njezin korijen koristio za poticanje povraćanja. Intenzivni uzgoj i primjena u liječenju raznih tegoba počeli su u Srednjoj Europi u srednjem vijeku. Temelje primjene sikavice u terapiji jetrenih bolesti, zbog čega se i danas najviše koristi, postavio je liječnik Gottfried Rademacher (1772.-1850.), a sustavno ispitivanje mehanizama njezina djelovanja i primjena počeli su sredinom prošloga stoljeća. Aktivna tvar zaslužna za pozitivne učinke je flavonoglikan, silibinin. Istraživanja su pokazala da silibinin može potaknuti obnovu stanica gušterače nakon oštećenja.

• nemasne juhe od pasiranog povrća i mesa (ukuhati tjesteninu, rižu, krupicu), riblja nemasna juha, sluzava juha od riže
• nemasno mlado meso pirjano u vlastitom soku ili kuhano (teletina, junetina, kunić, puretina, piletina – bijelo meso)
  • odstraniti svu vidljivu masnoću i kožicu
  • meso peći podlijevajući vodom bez dodatka masnoća
• kuhana bijela riba (oslić, škarpina)
• kuhani bjelanjak
• mlijeko s 1 % m. m., posni svježi sir, kiselo mlijeko, jogurt, acidofil, jogurt s probiotikom
• bijeli, odstajali kruh, tost, dvopek, riža, kukuruzna i pšenična krupica, tjestenina
• kuhani krumpir, kuhano i pasirano povrće (špinat, blitva, mrkva, tikvice)
  • pripremati na lešo ili kao varivo
  • sve sitno izrezati ili pasirati
• bez masnoća ili male količine biljnih ulja, maslinovo ulje
• puding, krupica i riža na mlijeku, biskvit s bjelanjkom, nemasni keksi (petit), med
• kuhano voće, prirodni voćni sokovi, kašice od voća, kompoti, marmelada
• blagi biljni čajevi, prirodna negazirana mineralna voda
• limunov sok, sol.

Hrana koju treba umjereno konzumirati

• masne juhe, juhe od kupusa i cvjetače, juhe od suhog mesa, industrijske gotove juhe
• pureća i pileća prsa u ovitku
• masna riba (skuša, tuna, srdela, šaran, som), riblje konzerve, lignje, dagnje, rakovi
• omlet, pečena jaja, žumanjak u svim oblicima
• punomasno mlijeko, zreli, masni sirevi, dimljeni sir, slatko i kiselo vrhnje, sladoled
• kruh s integralnim žitaricama, svježi vrući kruh i pecivo, masni pekarski proizvodi
• mlada zelena salata s limunovim sokom, cikla, zrela rajčica s oguljenom kožicom, brokula, korabica, mlade mahune
• margarin s niskim udjelom masti i transmasnih kiselina
• kolači s mnogo nadjeva, masni kolači i keksi, palačinke, čokolada, čokoladna torta
• sve voće u svježem obliku, masni orašasti plodovi (orah, lješnjak)
• crni jaki čajevi, crna kava, alkoholna pića, gazirani i slatki sokovi
• razblaženi jabučni ocat, koncentrat rajčice, lovor.

Hrana koju treba izbjegavati

• prženo i pohano meso, dimljeno meso, salame i trajne kobasice, paštete, mesne konzerve, svinjetina, guska, patka
• grah, bob, leća, grašak, paprika, kupus, kelj, kiseli kupus, krastavci, stare mahune, cvjetača, gljive, konzervirano povrće, prženi i pečeni krumpir
• svinjska i guščja mast, majoneza, maslac
• crveni luk, češnjak, senf, alkoholni ocat, hren, začinska paprika, papar.