Ljeto 2023. meteorolozi ocjenjuju kao toplije od prosjeka, ali mnogo je toga što ga razlikuje od prethodnih, a ono što je izazvalo veliku pažnju su i ovogodišnje superćelijske oluje koje su opustošile mnoga mjesta i napravile veliku štetu i, što je najgore, stradali su i ljudi.
Da li su nepogode, poput onih koje smo imali prethodnih dana, neuobičajena pojava, kakav nas august očekuje što se tiče vremenske prognoze i čemu se možemo nadati do kraja ljeta, odgovorio je meteorolog Nedeljko Todorović.
Vrućine i ljetne nepogode su uobičajene za naše podneblje
Todorović kaže da naša klima podrazumijeva u ljetnim mjesecima ljetne vrućine i ljetne nepogode, dakle, svake godine, od maja do početka septembra je uobičajeno da bude jakih pljuskova, grmljavine, grada, olujnog vjetra.
- To je sve kratkog daha i lokalnog karaktera što znači da nisu sva mjesta istovremeno zahvaćena, ali gdje je lokalno izraženo tamo bude i vidljivih posljedica poput štete na poljoprivrednim kulturama, imovini, nažalost, ponegdje se izgubi i ljudski život zbog nepažnje i nepridržavanja osnovnih principa poštovanja prirode – kaže Todorović.
Jun je bio kišovit, jul “iskočio” sa temperaturom
Jun je bio kišovit, temperatura je bila oko prosjeka, jul je malo „iskočio“ i bio topliji, i glavnina ljetne vrućine je iza nas. Pošto već od srijede 26. jula slabi vrućina i do kraja mjeseca ne bi trebalo da bude visokih temperatura, suprotno tome biće čak i niže od prosjeka, a prosječne maksimalne temperature krajem jula i početkom augusta su oko 28 do 30 stepeni.
- To znači kada je temperatura viša od tih 30 stepeni, ona je nadprosječno visoka, a kada je ispod 28 stepeni onda je ispodprosječna. U većini dana biće suho i toplo vrijeme bez velikih vrućina, s tim da bi svakog petog ili šestog dana bilo opet uslova za kratkotrajne pljuskove, grmljavine, što podrazumijeva ponegde i ljetnu nepogodu, što nije ništa novo, već je pitanje samo intenziteta – kaže Nedeljko Todorović.
U augustu toplo, ali sa manje vrelih dana
Takvi vremenski uslovi će se produžiti i na prvu polovinu augusta. Todorović kaže da bi mogla u nekoliko dana opet da bude temperatura i viša, da dostigne 35-36 stepeni, ali je to mali broj dana. U junu smo imali između pet i deset takvih dana, u julu sedam, a u augustu ćemo ih imati još nekoliko.
Pošto se radi o temperaturi koja je malo iznad prosjeka, to znači, objašnjava meteorolog, da je ovo ljeto malo toplije, što se i pričalo u prognozama na početku sezone.
- Najvjerovatnije da bi juli i avgust završili sa manjkom padavina u većini mjesta, sem u onim mejstima koji su pogođeni pljuskom, jer tamo iz jednog pljuska padne polumjesečna, negdje čak i mjesečna količina padavina, ali to je manji broj mjesta. U drugoj polovini avgusta bio bi opet blagi pad temperature, gledajući većinu dana. Nema sumnje da će biti toplih dana, jedino je pitanje da li će prelaziti vrijednost od 35 stepeni. Posljednjih deset ili sedam dana u augustu dođe pljusak ili zahlađenje i onda nema više povratka na temperature preko 35 stepeni. Bilo je izuzetaka, ali u principu krajem augusta slijedi prvo osvježenje koje potire ljetnu vrućinu i ulazimo u pozno ljeto koje se produžava u septembar – kaže Nedeljko Todorović.
Beograd – toplotno ostrvo
Do kraja avgusta će svakako biti i noći sa temperaturama od 20 i više stepeni, s tim da ih do kraja jula neće biti zbog osvježenja koje je stiglo u Srbiju i koje je oborilo jutarnju temperaturu, najnižu, i ona će biti između 10 i 18 stepeni, kako u kom mjestu.
Beograd je najtopliji jer je veliki grad, kaže Todorović, on je toplotno ostrvo i u njemu teže minimalna jutarnja temperatura opada zbog mnogo asfalta i betona. Ali, u manjim mjestima biće svježijih noći, pogotovo od sredine avgusta kada i dan postaje kraći i ranije pada veče te je hlađenje zemljišta i vazduha brže.
Veća nadmorska visina, niža temperatura
Kada su planinski predijeli u pitanju, tamo je pad temperature srazmjeran sa visinom u proseku pola stepena na 100 metara visinske razlike. Na primer, ako je u Beogradu 100 metara nadmorska visina, a Zlatibor je na 1.050 metara, visinska razlika je 900 metara, a ako prosječno sa visinom pada temperatura pola stepena, to znači je na Zlatiboru temperatura uvijek niža za oko 4-5 stepeni. To važi i za druge nadmorske visine.
Ocjena ljeta 2023.
Tri ljetna mjeseca, projcenjuje na sljedeći način: jun, inače najkišovitiji mjesec ove godine, bio je kišovitiji zbog čega smo imali i bujične poplave. Jul je bio suh i topliji od prosjeka, a august bi trebalo da bude topliji malo.
- Ne mogu da ocijenim cijelo ljeto jer nije još završeno, ali, generalno ljeto bi trebalo da bude toplije – kaže Todorović.
Kako klimatske promjene utiču na vremenske (ne)prilike?
Na pitanje o uticaju klimatskih promjena Todorović kaže da „neće biti ništa više nego što je do sada bilo, ni sušnih perioda, ni nepogoda, jer kada se pogledaju mjerni podaci u posljednjih stotinak godina ne postoji nikakav statistički značajan trend promjene ni povećanja, ili smanjenja, niti velikih pljuskova po količini, ni po temperaturi, ni po ljetnoj ili maksimalnoj temperaturi“.
- U Beogradu postoji malo trend vidljiv zimskih noćnih temperatura, ali to je zbog urbanog ostrva, to je samo lokalni efekat. Sve drugo, i što mnogi pričaju o uticaju, jeste zato jer modeli tako pokazuju. Dakle, oni pričaju kao da je to izvjesno i da će biti, ali modeli su varljiva kategorija i oni ne mogu da garantuju da će da bude tako. Mislim da neće biti i da će biti do pola stepena gore ili dole, ili stepen, ali to je zanemarljivo i to nije promjena klime. Klima podrazumijeva konkretne posljedice po biljni i životinjski svijet. Sve je to nepouzdano i toliko nevjerovatno da se teško događa – kaže Nedeljko Todorović.
Todorović kaže da klimatolozi iz Međunarodnog panela za klimatske promjene forsiraju tu priču na osnovu modela, a da je prošlog ljeta njihov šef iz Amerike rekao da su pretjerali sa značajem ugljen-dioksida u modelima.
- Ugljen-dioksid je beznačajan gas za porast temperature. On je, suprotno njihovoj priči, koristan gas, tako da služi za život čitavom svijetu i biljnom svijetu koji proizvodi biljnu masu, a biljnu masu koriste i životinje i ljudi. Znači da je to u ravnoteži. Osim toga, osobine ugljen-dioksida nisu takve da može bilo kakvu ozbiljnu promjenu da uradi u atmosferi, prije svega, na temperaturi. Oni računaju da će beskonačno da ide temperatura u narednih sto godina, a kada se pogleda rekonstrukcija prethodnih nekoliko hiljada godina ništa se suštinski nije promijenilo, tek pola ili stepen dole ili gore – zaključuje Todorović.