Praznik posvećen rođenju presvete Bogorice i jedan od najvećih ženskih praznika, Mala Gospojina, danas obilježavaju svi pripadnici Srpske pravoslavne crkve. Poznat je i pod nazivima Mala Bogorodica ili Mala gospođa, a za sobom nosi mnoga vjerovanja i običaje.
Rođenje Presvete Bogorodice se smatra jednim od najznačajnijih događaja u kršćanstvu jer je ona postala majka Isusa, Spasitelja svijeta.
Prema kršćanskim apokrifnim spisima i predanju, rođenje Bogorodice se desilo u Nazaretu, malom gradu u Galileji. Njena majka, sveta Ana, i otac, sveti Joakim, dugo su bili bez djece. Međutim, nakon mnogo molitvi i čekanja, dobili su blagoslov od Boga da postanu roditelji.
Kako bi odao počast ovom događaju, kršćanski spisi opisuju da su sveta Ana i sveti Joakim obilježili Rođenje svoje Kćerke velikim veseljem i slavljem. Marija, koja je od malena bila posvećena Bogu, odrasla je u svetom okruženju i bila je posebno blagoslovena od strane Boga.
Mala Gospojina je manji praznik u odnosu na Veliku Gospojinu i druga kršćanska obilježavanja, ali je i dalje važan datum u pravoslavnom liturgijskom kalendaru
Ona je i danas zastupnica ljudi pred Tvorcem, kojoj se upućuju najtoplije molitve. A po crkvenom vjerovanju, pred njenim čudotvornim ikonama dešavaju se iscjeljenja, a ljudi u nevolji dobijaju pomoć.
Tradicija i običaji
Kao i kod mnogih pravoslavnih praznika, Mala Gospojina može biti prilika za okupljanje porodice i prijatelja, i isto kao i na Veliku Gospojinu postoje mnogi običaji i zabrane.
Ovaj praznik obično uključuje crkvene službe, molitve i liturgijske obrede posvećene Bogorodici. Vjernici često posjećuju crkvu kako bi prisustvovali bogosluženjima i izrazili svoju vjeru i poštovanje prema Bogorodici.
Kako piše Srspkainfo, jesenje svadbe počinjale su od Male Gospojine. Ovaj dan je u privrednom životu započinjao vrijeme kada se kreće oranje i sjetva usjeva. U nekim tradicijama, u to su vrijeme priređivane razne stočarske svečanosti.
Ako je na praznik male Gospojine vedro i bez oblaka, odnosno ako se sunce vidi veći dio dana, vjeruje se da će jeden i zima biti blagi bez mnogo hladnih dana.
Na ovaj dan se preporučuje ženama da ne spremaju kuću, peru veš ili generalno obavljaju slične poslove. Pojedina vjerovanja tvrde da se na Malu gospojinu ne trabaju raditi poslovi koji se obavljaju rukama.
Kaže se da biljke ubrane između Velike i Male Gospojine imaju značajna ljekovita svojstva, a posebno je vjerovanje da jaja iz tog perioda mogu da ostanu svježa tokom cijele godine. Stoga i pilići koji se izlegu u ove dane, bit će dobre nosilje.
Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, kao i da jaja iz toga perioda mogu cijelu godinu da ostanu svježa pa se zato ostavljaju za nasad, a pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje. Dan je također dobar za svadbe i vjeridbe.
Mala Gospojina je također krsna slava mnogih porodica.