Nedavno je Evropska centralna banka (ECB) podigla tri ključne kamatne stope za 0,25 posto, što je najviši nivo u historiji, a bojaznost i zabrinutost građana da će se to odraziti i na našu zemlju je svakako opravdana.
Nažalost, do ove odluke je došlo nakon što su evropski zvaničnici smanjili prognoze rasta ekonomije u eurozoni i istakli da bi inflacija predugo mogla ostati previsoka. Nažalost to utječe i na naše tržište.
Problem dolazi ukoliko se koristi mogućnost prekoračenja (minus), a znamo da dosta osoba koristi ove pogodnosti, jer promjene ključne kamatne stope mogu utjecati na kamatnu stopu prekoračenja i tu dolazi do finansijskih poteškoća, dok povećanje također nažalost negativno utječe i na kredite jer to znači i povećanje promjenjive kamatne stope.
Paradigma u svemu ovome je da bi za štediše povećanje kamatne stope zapravo mogla biti dobra vijest jer označava kraj negativnih kamata u zavisnosti od toga koliko novca držite na banci, ali većinski gledano, mnogo je više građana koji su kreditno zaduženi i koji koriste mogućnosti prekoračenja.
Tim povodom o novonastaloj situaciji razgovarali smo sa profesorom i finansijskim stručnjakom Sanelom Halilbegovićem koji nam je poručio da će Evropska centralna banka nastaviti povećavati kamatne stope.
“Iz jednog ugla gledano ECB slijepo slijedi pokrete Američkog FED-a koji se igra toplo/hladno sa investitorima (nimalo lijepa igra koja kreira masu volatilnosti na tržištu koju investitori preziru). Američki FED, njihov ekvivalent centralne banke, je polovinom godine podigao bazne kamate i insinuirao da će prestati sa dizanjem kamata do kraja godine, međutim, kako se približava slijedeći FED-ov sastanak, sve je više “dimnih signala” iz ‘FED tabora’ da bi kamata opet mogla da poraste i to za bar 25 baznih poena”, poručio je Halilbegović.
Dodaje da ako se to dogodi, onda sa 100 posto sigurnošću možemo reći da će isto ili jače reagovati i ECB.
“Međutim ECB pored ovih brzih, ali bolnih mjera, podizanja baznih kamatnih stopa, također radi na onom manje vidljivom i manje brzom planu, a to je smanjenje budžetske potrošnje. To je upravo ono što od BIH MMF zahtjeva, ali svi vrlo dobro znamo koliko je nasa vlada “voljna” da uspostavi takve mjere jer to bi bila kontra nepotizmu ili prostim jezikom rečeno ‘uhljebljenju'”, istakao je.
Naveo je da je nesumnjivo da će u EU (pa tzv “spillover” efektom i kod nas) kamate rasti.
“Što se BiH tiče, masa je problema koji ne doprinose nečemu što se u ekonomiji zove velocitet tj. brzina protoka novca. Banke u BiH su ultra-hiper likvidne i bukvalno ne znaju šta će sa parama, a sa druge strane nemaju nikakav poticaj da te novce plasiraju u recimo projekte tipa podrška startup-ima, malim biznisima i slično, što bi dalo jači okretni momenat ekonomskom zamajcu koji je u BiH u teškoj letargiji”, kazao je.
Naglašava da je sve na kraju do vlade i da se zaista može reći da u ovom slučaju “od glave riba smrdi”.
“Bez potpune promjene paradigme naše vlasti, neće se ništa promjeniti. Potrebna je potpuna i totalna lobotomija sistema, promjena mentaliteta i uopšte pravca razmišljanja koji mora biti proaktivniji, a ujedno i okretniji, tj. agilniji u svom djelovanju. Nažalost mi se ponašamo, a ujedno imamo i administrativni aparatus koji na to liči, kao država koja ima 500 miliona stanovnika, te ne samo da nismo proaktivni, nego čak nismo ni reaktivni. U principu vlast pušta vrijeme da teče i ne obazire se puno na osnovni problem koji mori prosječnog Bosanca i Hercegovca, a to je kvalitet i standard života koji će nesumnjivo nastaviti da opada… ali do kad?”, zaključio je.