Srce je mišićni organ, sličan ostalim tjelesnim mišićima, koji opskrbljuje krvlju cijeli organizam. Svojim ravnomjernim istiskivanjem krvi iz svojih šupljina omogućuje dopremu kisika, vezanog za crvene krvne stanice – eritrocite, koji su sastavni dio krvi i hranjivih tvari u svaku stanicu našeg organizma.
Kisik je najosnovniji element neophodan za život svake stanice, odnosno cijelog organizma. Funkcijski se naš krvotok, kojeg čini gusto isprepletena mreža arterija (one dopremaju krv bogatu kisikom i hranjivim tvarima u stanice) i vena (koje odvode ugljikov dioksid i otpadne tvari iz stanica), a međusobno ih povezuju najsitnije žilice – kapilare, dijeli u dva sustava u čijem središtu se nalazi srce.
Samo srce je veličine šake – teško oko 200 – 300 grama i u prosjeku dnevno ispumpa krv oko 100 000 puta u količini većoj od 7 500 litara.
Srce se dijeli u dvije cjeline – desnu stranu u koju se ulijeva venska krv iz cijelog organizma i iz kojega krv odlazi u pluća u kojima se obogaćuje kisikom, i u lijevu stranu u koju se ulijeva krv iz pluća, a iz nje se krv pumpa najvećom žilom – aortom (žilom kucavicom) u cijeli organizam. Lijevu i desnu stranu srca odvaja srčana pregrada. Svaka strana srca je građena od jedne pretklijetke u koju se ulijeva krv i jedne klijetke iz koje krv odlazi – iz desne u pluća, a iz lijeve u ostatak tijela.
Dakle, samo srce je građeno od četiri šupljine – dvije pretklijetke i dvije klijetke, a srčana pregrada između njih onemogućuje miješanje krvi desne (venozne) i lijeve (arterijske) strane. Između svake pretklijetke i klijetke se nalaze srčani zalisci koji poput ventila, sprječavaju povrat krvi u srčane šupljine nakon ispumpavanja. Srčani zalisci se nalaze i na početku velikih krvnih žila, plućne arterije koja odvodi krv iz desne strane srca u pluća i aorte koja odvodi krv u organizam. U normalnim uvjetima nema komunikacije između istovrsnih srčanih šupljina, niti velikih krvnih žila.
Kako na vrijeme prepoznati znakove upozorenja, simptome koji nam mogu spasiti život ako ih na vrijeme postanemo svjesni i reagiramo? Kardiolog Karthik Vasudevan iz bolnice Columbia Asia Referral objašnjava na što trebamo obratiti pozornost.
Neugodan osjećaj u prsima
– Pritisak i/ili bol u prsima može biti pokazatelj začepljenja arterije ili srčanog udara. Međutim, nije svaka bol u prsima simptom za srčani udar – katkada može poteći od nekog sasvim drugog stanja.
Bol koja se širi prema ruci
– Ovo je klasičan simptom problema sa srcem. Prepoznat ćete ga jer se širi prema lijevoj ruci.
Mučnina, bol u želucu
– Ovi simptomi nisu rijetki prije nastanka srčanog udara. Oticanje u području abdomena koje je povezano s ovim stanjem može utjecati i na gubitak apetita pa imajte i taj simptom na umu.
Nepravilan puls
– Ubrzani ili nepravilni puls, posebice praćen vrtoglavicom ili osjećajem slabosti te gubitkom daha, može biti znak srčanog udara, zatajenja srca ili aritmije.
Dugotrajni kašalj
– Može biti simptom zatajenja srca, posebice ako je sluz koju iskašljavate s krvavim tragovima.
Znojenje
– Ako vas je oblio hladan znoj usred neke uobičajene radnje možda imate srčani udar. Gotovo 60 posto ljudi prehoda srčani udar.
Oticanje nogu, stopala i gležnjeva
– Ako primijetite naglo oticanje spomenutih dijelova tijela možda imate srčani udar.
Kratko disanje
– Kratki udasi i izdasi mogu biti pokazatelj zatajenja srca
Slabost
– Jaka i neobjašnjiva slabost može se pojaviti kao simptom nekoliko dana prije no što dođe do srčanog udara, ali i neposredno prije njega.