Na sjeveru Kosova, na području općine Zvečan, u nedjelju ujutro ubijen je pripadnik kosovske policije, a drugi je ozlijeđen. Kosovska policija objavila je i da je ubijen jedan od napadača.
Tijekom dana je albanski premijer Albin Kurti objavio da skupina od oko 30 napadača i dalje djeluje vatreno pozivajući ih da se predaju jer su opkoljeni kosovskim snagama sigurnosti. Snage kosovske specijalne policije (ROSU) izašle su na sjever Kosova. Mediji javljaju da su na terenu međunarodne snage (KFOR) i pripadnici europske pravosudne misije EULEX.
Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, kako prenosi mrežno izdanje Koha Ditore, traži da se utvrde sve činjenice o napadu i počinitelje suoči s pravdom uz osudu napada.
Prijetnja ustavnom poretku
“Riječ je o zločinačkom, terorističkom napadu na policiju Kosova, vinovnici nisu ni naoružani civili, ni krijumčarske, već profesionalne vojne, policijske snage koje su ušle na naš teritorij. Tražim da se predaju organima sigurnosti. Želimo da vladaju mir, sigurnost i vladavina prava za sve građane bez razlike. Ovo nije nikakva borba s naoružanim civilima, već s ljudima koji teško naoružani predstavljaju veliku opasnost ne samo za ustavni poredak i zakon na Kosovu nego i za sigurnost svih građana”, rekao je Kurti.
Kosovska policija priopćila je da u nedjelju u 02:34 jedinica za brze intervencije granične policije uočila da su na ulazu u selo Banjska dva kamiona bez registarskih oznaka postavljena na mostu i da je ulaz u selo blokiran. Kad su jedinice iz postaje Zvečan stigle, kako su naveli, “naišle su na otpor”, dva policajca su upucana, a jedan je podlegao ozljedama. Granični prijelaz Jarinje od jutros je zatvoren iz pravca Raške prema Leposaviću, a na magistralnom putu nalaze se naoružani policajci i oklopna vozila. Eparhija raško-prizrenska oglasila se priopćenjem u kojem najoštrije osuđuje napad te navodi da je “grupa naoružanih, maskiranih osoba ušla u manastir blindiranim vozilom, razbivši zaključanu manastirska kapiju”.
Predsjednik Skupštine Srbije Vladimir Orlić reagirao je na Kurtijeve objave da je za napad odgovorna Srbija – “Zločin financira službeni Beograd koji napada našu zemlju. Mi štitimo i provodimo zakonitost i nezavisno Kosovo” napisao je Kurti na Facebooku. “Svatko ozbiljan bi rekao: da vidimo što se točno dogodilo pa da komentiramo”, izjavio je Orlić za TV Prvu i oštro optužio Kurtija da baš njemu u prilog ide nasilje.
Kome u korist
Beogradski mediji su najavili da će se Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srbije, obratiti javnosti. Napad su osudila veleposlanstva Sjedinjenih Država i Njemačke pozivajući da odgovorni budu privedeni pravdi. Kosovska predsjednica Vjosa Osmani u objavi na društvenim mrežama ocijenila je da je incident “napad na Kosovo” i optužila je za to “srpske kriminalne skupine” ostajući tako u potpunosti koordinirana s premijerom.
Precizni podaci o napadu bit će potrebni prije donošenja bilo kakve ocjene jer bi napad mogao koristiti Beogradu u stvaranju ozračja nestabilnosti dok u Crnoj Gori i dalje traju pregovori o formiranju vlade u koju bi silno htjele ući prosrpske stranke: sukob na Kosovu mogao bi biti poruka da je bolje uključiti te političke snage u vlast nego riskirati destabilizaciju. Kosovska vlada mogla bi koristiti ovaj tragični događaj kao pretekst kreiranja izvanrednog stanja na sjeveru Kosova. Pogibija policajca će, u svakom slučaju, dodatno zaoštriti krizu koja na Kosovu traje već dulje vrijeme. Kosovski premijer Albin Kurti je nizom pogrešnih i nepromišljenih odluka, a počelo je s pitanjem priznavanja registracijskih oznaka na automobilima, otvorio prostor srpskim snagama na sjeveru Kosova da djeluju destruktivno. Kurti je inzistirao na provedbi rezultata lokalnih izbora na tom dijelu države iako je odziv bio niži od 4 posto. Kad su kosovske sigurnosne snage odlučile uvesti izabrane, ali ne i reprezentativne čelnike u prostorije gradskih uprava, lokalni srpski remetilački faktori su pokrenuli napad i s KFOR-om. Valja podsjetiti da je Srbija još u doba bivše Jugoslavije na Kosovu postavljala vlasti na temelju izbora na koje nije izlazio većinski albanski korpus, da ne spominjemo slučaj imenovanja Sejde Bajramovića kosovskim predstavnikom u Predsjedništvu ex-SFRJ.
Kurtijev neuspjeh
Srbija i njezini agenti na sjeveru Kosova lukavo su dopustili Kurtiju da preuzme vodstvo pa su zatim nastupali s pozicija deeskalacije, a Vučić je u potpunosti nadigrao Kurtija na svim razgovorima u Bruxellesu gdje mnogi kosovskog premijera smatraju problematičnim. Konačno, sadašnja kosovska vlada se nalazi pod sankcijama SAD-a i EU zbog nekooperativnosti koja se prije svega odnosi na odbijanje formiranja Zajednice srpskih općina, a tvrdoglavo odbijanje povlačenja nereprezentativnih lokalnih čelnika dodatni je argument.
U takvim je okolnostima bilo kakav oružani napad, poglavito ubojstvo policajca, iskra koja bi mogla raspaliti sukobe. Albanskog premijera Edija Ramu ne držim političarom s kojim bih se slagao, ali njegovu izjavu da je “ubojstvo kosovskog policajca najveće zvono na uzbunu dosad uz prijetnju prerastanja u oružani konflikt” u potpunosti podržavam.