Naša želja za našom djecom obuhvata mnoge želje – da budu sretna i uspješna, da se dobro ponašaju u školi te da na kraju budu spremna za stvarni svijet. Ali nema ništa važnije od njihove dobrote i ljubaznosti.
Dobrota ima izuzetno koristan efekt – postaje protuotrov za mnoge izazove današnjeg svijeta. Jedna istraživačka studija iz Centra za Kreativno Vođenje iz 2007. je pokazala da su dobrotva i empatija ključni faktori za uspješno vođenje. No, često dolazi do miješanja prioriteta, a roditelji zaboravljaju poticati ovu važnu karakternu crtu kod svoje djece.
Psiholog s Harvarda, Ričard Vejsburd, je radom na širenju ljubaznosti kroz svoj projekt imao za cilj podizati djecu koja “brinu o drugima i općem dobru”. Otkrio je da čak 80 posto djece tvrdi kako su im roditelji više zabrinuti za njihove uspjehe i sreću, nego za to koliko se brinu za druge, piše Zadovoljna.
Isto tako, mnoga djeca izjavljuju: “Moji roditelji su ponosniji kad postignem dobre ocjene u školi, nego kad se ponašam brižno prema drugima u razredu i školi.”
Stoga, što vi kao roditelji možete poduzeti?
Dobrota kao temeljna vrijednost
Vrijednosti su one male radnje koje svakodnevno činimo, a koje pokazuju tko smo. To su svakodnevne male stvari koje ostavljaju snažan i dugotrajan dojam. Ako bismo vas zamolili da zapisujete svoje temeljne vrijednosti na komadiću papira, biste li to mogli učiniti? Vejsburdovo istraživanje je pokazalo da čak 75 posto ljudi to može učiniti u roku od dvije minute.
No, važnije pitanje je – biste li mogli staviti dobrotu na tu listu i svakodnevno je prakticirati kao neotuđivu vrijednost?
Stavite ljubaznost u riječi
Umjesto da svojoj djeci govorite: “Najvažnije je da budete sretni”, recite: “Najvažnije je da budete ljubazni i dobri.” Time potičete dijete da uskladi svoje potrebe (i postignuća) s potrebama drugih, te postavite visoke etičke standarde.
Primjerice, tražite od svoje djece da razmotre svoje obaveze prema drugima prije nego napuste bilo koju aktivnost za koju su se prijavili. To je ono što Vejsburd preporučuje. Također, potrebno je da se vaša djeca uvijek obraćaju drugima s poštovanjem, čak i kada su umorna, nervozna ili ljuta.
Proširite krug ljudi koji su važni za vašu djecu
Svako dijete počinje sa malim krugom ljudi do kojih im je stalo. Naša uloga je pomoći im da taj krug prošire i uključe nove osobe poput stranca koji uči novi jezik, starijeg susjeda ili onih manje sretnih.
Vejsburd tvrdi da djeca trebaju “širiti i suziti” – znači da budu pažljivi prema svojem neposrednom krugu, istovremeno uzimajući u obzir širu sliku i slušajući što drugi govore i što im je potrebno – posebno onima koji su ranjivi ili različiti od njih (po etničkom podrijetlu, kulturi, itd.). Također, ključno je da djeca nauče razmatrati kako njihove odluke utječu na druge.
Pomozite djeci da upravljaju destruktivnim emocijama i izbjegavaju neprikladno ponašanje
Ovo je dobar pristup i za vas samog. Ljutnja, zavist i slične negativne emocije mogu svakoga udaljiti od željenog modela ponašanja, posebno emocionalno osjetljivu djecu.
Možda će vas zanimati i ovo:
Naučite čitati ljude: Govor tijela otkriva mnogo o nama, na koji način prekrštate ruke?
Vejsburd tvrdi da djeca moraju razumjeti da su sva osjećanja normalna, ali da nisu svi načini kako se nositi s njima prihvatljivi. On preporučuje jednostavne smjernice koje imaju obrt. Klasična metoda smirivanja bijesa funkcionira – zastanite, udahnite duboko na nos, izdahnite na usta, brojite do pet. Ključ je u tome da to prvo vježbate s njima – kada nisu preplavljeni bijesom. Ovaj pristup će spriječiti barem neke oblike neprikladnog ponašanja.
Vježbaj.
Svakodnevno ponavljanje ima ključnu ulogu, baš kao i kod oblikovanja svake navike. Posebno je snažno kada tvoje potomstvo prakticira izražavanje zahvalnosti. Prema Vajsburdu, istraživanja pokazuju da postoji veća vjerovatnoća da će oni koji izražavaju zahvalnost biti korisni, velikodušni, puni suosjećanja i skloni opraštanju, ali također će biti i sretniji i zdraviji.